Slavonski banovac – novac kovan u prvoj hrvatskoj kovnici novca!
Danas, kao originalan suvenir, svoj primjerak možete iskovati u Muzeju Grada Pakraca uz pomoć viteza i kovača i čuti iz prve ruke zašto je naš Slavonski banovac poseban!
Tel:: 034/411-113
Adresa: Hrvatskih velikana 2
Facebook: https://www.facebook.com/muzejgrada.pakraca/
Web: https://www.muzej-pakrac.hr/
Ali..krenimo redom!
Kovnica banovaca ili dobrih denara, kako se često nazivaju u poveljama, preseljena je u Zagreb 1260. godine i te se godine denari spominju pod novim nazivom – denari zagrabiensis. Kćer kralja Ludovika Velikog, kraljica Marija, godine 1384. u Slavoniju će uvesti ugarski novac te u Slavoniji kovati ugarske srebrnjake, čime prekida dugu tradiciju kovanja slavonskih banovaca.
U Pakracu je još sredinom 13. stoljeća djelovala prva hrvatska kovnica novca u kojoj su se kovali slavonski banovci. Kovnica se po prvi put spominje u povelji Bele IV. iz 1256. godine kao camera de Puchruch. Camera je latinski naziv za kovnicu ili čak centralno novčarsko tijelo cijele tadašnje kraljevine Hrvatske unutar Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva. Kovnica je najvjerojatnije bila smještena unutar zidina srednjovjekovne utvrde – odnosno pakračkog Starog grada koji se nalazio u neposrednoj blizini ovoga mjesta i zauzimao je samo središte današnjeg grada. Stari grad Pakrac sagradili su ivanovci, možda i templari kao jednu od važnih utvrđenih točaka na putu prema Svetoj zemlji i kao jednu od najvećih utvrda u Slavoniji. Sama kovnica, po svemu sudeći nije bila velika jer se ovdje novac kovao vjerojatno iz gotovih srebrnih pločica. Kovač je imao osnovne alate za rad – pečate kojima je otkivao motiv na kovanicama, jedan s donje i drugi s gornje strane kovanice, te panj za kovanje novca, a novac se kovao jednom godišnje i to krajem godine. Čelični kalupi, kao i nekovano srebro, čuvali su se u posebnim škrinjama koje su uvijek bile zapečaćene i zaključane. Postojala su dva ključa – jedan je čuvao sam ban, drugi komorni grof, a škrinje su se mogle otvoriti samo u prisutnosti bana ili njegovog ovlaštenog povjerenika. U razdoblju djelovanja kovnice u Pakracu ban je bio Stjepan Gut-Keled (banovao od 1248. – 1259. ).
Nije nam poznat razlog početka rada kovnice upravo u Pakracu, kao ni razlog njezine selidbe u Zagreb, no sa sigurnošću možemo utvrditi kako je postojanje kovnice u Pakracu sredinom 13. stoljeća izuzetno važan dio gradske, ali i nacionalne povijesti.
Stoljećima kasnije, kuna s ove poznate monete, postala je inspiracija autorima današnje hrvatske monete – kune.
Kuna s novčića nalazi se i na Grbu Republike Hrvatske , te na Grbu Grada Pakraca!
